Poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj sve je teže baviti se svojim osnovnim poslom. Ulazni troškovi, gorivo, sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva, veći su nego u većini država Europske unije, pa je proizvodnja skuplja, a konkurentnost manja. Troškovi se često jedva pokriju, a rijetko kada ostane dovoljno za normalan život. Uz to se moraju pridržavati svih ograničenja zelenih politika, kojih nemaju proizvođači izvan EU, ujedno i njihova najveća konkurencija na domaćem tržištu. Gnojidba je jedna od rijetkih stavki na koju proizvođač stvarno može utjecati, a preduvjet je da poznaje proizvodni potencijal svoje parcele. To pokazuje analiza tla.
Izvješće o rezultatima analiza koje dobijete iz laboratorija niz je brojeva koji sami po sebi ne govore mnogo. U ovom članku objašnjavamo što znače. Svi laboratoriji u Hrvatskoj, pa tako i AGRODATA Lab, tumače rezultate prema Tehnološkim uputama za tumačenje rezultata analiza tla za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (HAPIH, 2020.).
Reakcija tla
Reakcija tla izražava se pH vrijednošću, a poljoprivredna tla prema njoj svrstavamo u pet kategorija: tri stupnja kiselosti te neutralnu i alkalnu reakciju.
Tablica 1: Reakcija tla u KCl-u
| Kategorija | pH (KCl) | Reakcija tla |
|---|---|---|
| A | < 4,50 | Jako kisela reakcija |
| B | 4,51 – 5,50 | Kisela reakcija |
| C | 5,51 – 6,50 | Slabo kisela reakcija |
| D | 6,51 – 7,20 | Neutralna reakcija |
| E | > 7,20 | Alkalna reakcija |
Većina kulturnih biljaka najbolje uspijeva na tlima slabo kisele i neutralne reakcije, iako ima i onih koje preferiraju drugačiju reakciju: američka borovnica kiselu, a lucerna i crvena djetelina blago alkalnu.
Hidrolitička kiselost i potreba za kalcizacijom
Tla jako kisele i kisele reakcije (pH u KCl-u manji od 5,5) vrlo često zahtijevaju korekciju kiselosti. Taj se postupak naziva kalcizacija, a njome utvrđenu kiselost nastojimo neutralizirati ili barem smanjiti. Je li kalcizacija stvarno potrebna i koliko točno materijala treba primijeniti, saznajemo iz hidrolitičke kiselosti (Hy).
Tablica 2: Hidrolitička kiselost i tumačenje potreba za kalcizacijom
| Hy (cmol/kg) | pH (KCl) < 4,50 | pH (KCl) 4,51 – 5,00 | pH (KCl) 5,01 – 5,50 |
|---|---|---|---|
| < 2 | Kalcizacija neophodna, potrebne male količine | Kalcizacija korisna, nije neophodna | Kalcizacija nije potrebna |
| 2 – 4 | Kalcizacija neophodna, potrebne male količine | Kalcizacija korisna, nije neophodna | |
| > 4 – 8 | Kalcizacija neophodna, potrebne velike količine | ||
| > 8 | Kalcizacija neophodna, potrebne vrlo velike količine | ||
Karbonatna tla i fiziološki aktivno vapno
Ako tlo ima pH veći od 5,5, potrebno je utvrditi sadržaj ukupnih karbonata.
Tablica 3: Interpretacija vrijednosti za karbonate
| Vrijednost CaCO3 (%) | Opis |
|---|---|
| < 10 | Slabo karbonatno |
| 10 – 30 | Srednje karbonatno |
| > 30 | Jako karbonatno |
Kada je sadržaj ukupnih karbonata u tlu iznad 10 % (srednje karbonatna i jako karbonatna tla), važno je utvrditi i fiziološki aktivno vapno. Neke su poljoprivredne kulture posebno osjetljive na višak vapna, pa se kloroza, odnosno žućenje lišća, javlja kod kruške na podlozi dunje, kod nekog bobičastog voća i kod vinove loze.
Tablica 4: Interpretacija vrijednosti za fiziološki aktivno vapno
| Vrijednost za aktivno vapno (%) | Opis |
|---|---|
| < 3 | Niska količina fiziološki aktivnog vapna |
| 3 – 8 | Umjerena količina fiziološki aktivnog vapna |
| > 8 – 12 | Povišena količina fiziološki aktivnog vapna |
| > 12 | Visoka količina fiziološki aktivnog vapna |
Podatak o aktivnom vapnu osobito je vrijedan prije podizanja višegodišnjeg nasada, jer o njemu ovisi izbor podloge koja će na vapnenastom tlu dobro podnijeti takve uvjete.
Sadržaj humusa
O važnosti humusa pisali smo u prethodnom članku, a sigurno ćemo ga spominjati i ubuduće, pa ovdje dajemo samo tumačenje brojčanih vrijednosti koje ćete pronaći u svom izvješću.
Tablica 5: Interpretacija vrijednosti za humoznost tla
| Vrijednost za humus (%) | Opis |
|---|---|
| < 0,5 | Ekstremno slabo humozno tlo |
| 0,5 – 1,0 | Vrlo slabo humozno tlo |
| 1,1 – 2,0 | Slabo humozno tlo |
| 2,1 – 3,0 | Umjereno humozno tlo |
| 3,1 – 5,0 | Dosta humozno tlo |
| 5,1 – 10,0 | Jako humozno tlo |
| 10,1 – 30,0 | Vrlo jako humozno tlo |
| > 30 | Tresetno |
Treba težiti tome da tlo bude barem dosta humozno, a to postižemo zaoravanjem većih količina stajskog gnoja, žetvenih ostataka i zelenom gnojidbom. Ako je vaše tlo ekstremno slabo, vrlo slabo ili slabo humozno, na poboljšanju humoznosti trebat će raditi nekoliko godina, ali će se trud sigurno isplatiti.
Sadržaj osnovnih hraniva (dušik, fosfor i kalij)
Bez ova tri hraniva nema visokih, kvalitetnih, stabilnih ni profitabilnih prinosa – bilo da ih u tlu ima dovoljno uz povoljne uvjete za mineralizaciju i usvajanje, bilo da ih se doda gnojidbom. U nastavku donosimo tumačenje i granične vrijednosti za svako od njih.
Dušik (N)
Tablica 6: Interpretacija vrijednosti za sadržaj ukupnog dušika
| Klasa | % N | Opskrbljenost |
|---|---|---|
| A | < 0,06 | Slabo opskrbljeno |
| B | 0,06 – 0,10 | Umjereno opskrbljeno |
| C | 0,11 – 0,20 | Dobro opskrbljeno |
| D | 0,21 – 0,30 | Bogato opskrbljeno |
| E | > 0,30 | Vrlo bogato opskrbljeno |
Dušik je najizrazitije „prinosotvorno“ hranivo i izravno utječe na rast korijena i stabljike. Kod njegova nedostatka biljka slabije raste, ima uže i kraće lišće blijedozelene do žute boje, brže stari, a prinos je smanjen.
S druge strane, suvišak dušika izaziva bujan rast vegetativnih organa modrozelene boje. Žitarice stvaraju preveliku lisnu masu i kasnije dozrijevaju, slabije su čvrstoće pa lako poliježu i gubici su veliki. Biljke su neotporne na bolesti, štetnike i nepovoljne vremenske uvjete (niske temperature i sušu), a kod nekih se kultura smanjuje i kakvoća, primjerice kod pivarskog ječma, šećerne repe i špinata.
Fosfor (P2O5) i kalij (K2O)
Tablica 7: Interpretacija vrijednosti za sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija
| Klasa opskrbljenosti | mg P2O5 u 100 g tla | mg K2O u 100 g tla | |||
|---|---|---|---|---|---|
| pH < 6 | pH > 6 | Lakša tla* | Srednja tla** | Teža tla*** | |
| A – vrlo slabo opskrbljeno | < 8,0 | < 5,0 | < 6,0 | < 8,0 | < 10,0 |
| B – slabo opskrbljeno | 8,1 – 16,0 | 5,1 – 12,0 | 6,1 – 12,0 | 8,1 – 14,0 | 10,1 – 16,0 |
| C – dobro opskrbljeno | 16,1 – 25,0 | 12,1 – 20,0 | 12,1 – 24,0 | 14,1 – 28,0 | 16,1 – 32,0 |
| D – bogato opskrbljeno | 25,1 – 45,0 | 20,1 – 30,0 | 24,1 – 35,0 | 28,1 – 40,0 | 32,1 – 45,0 |
| E – vrlo bogato opskrbljeno | > 45,0 | > 30,0 | > 35,0 | > 40,0 | > 45,0 |
* Tla lakše teksture: pijesak, ilovasti pijesak i pjeskovita ilovača.
** Tla srednje teške teksture: pjeskovito glinasta ilovača, prah, praškasta ilovača, ilovača, glinasta ilovača, praškasto glinasta ilovača.
*** Tla teške teksture: pjeskovita glina, praškasta glina, glina, teška glina.
Kao što je vidljivo iz tablice, ista brojka ne znači isto na svakoj parceli: pristupačnost fosfora ovisi o reakciji tla, a ocjena opskrbljenosti kalijem o teksturi.
Nedostatak fosfora usporava rast biljke, a jači nedostatak smanjuje hranidbenu vrijednost poljoprivrednih proizvoda (manje proteina i vitamina) uz niži prinos. Simptomi su tamnozelena boja lišća s crvenkastoljubičastom nijansom i zaostajanje u rastu. Suvišak fosfora rijetko se pojavljuje u prirodnim uvjetima rasta i razvoja biljaka.
Kalij biljke usvajaju u velikim količinama, pa je njegov nedostatak česta pojava ako se ne doda dovoljno gnojidbom. Najčešće se javlja na lakim, pjeskovitim i na teškim, glinovitim tlima, kao i na onima sa suviškom kalcija i magnezija. Nedostatak kalija usporava rast i razvoj biljaka, dok se suvišak na poljoprivrednim tlima javlja vrlo rijetko.
Zaključak
Iz svega navedenog može se zaključiti da poznavanje potencijala vlastitih tala nije samo sebi svrha, nego temelj za odluke koje se izravno vide na računu i na prinosu. Kada znate reakciju tla, sadržaj humusa i klase opskrbljenosti dušikom, fosforom i kalijem, gnojidbu planirate prema stvarnom stanju parcele, a ne po navici ili procjeni. Na tlima klase D i E nema smisla dodavati pune doze hraniva, a na tlima klase A i B pogrešno je štedjeti jer se ušteda pretvara u izgubljeni prinos.
Važan je i redoslijed radnji: na kiselim tlima kalcizacija često podigne prinos više nego sama gnojidba, jer tek nakon nje hraniva postaju stvarno pristupačna biljci. Analizu je zato neophodno napraviti prije podizanja nasada, a na oranicama je ponoviti svake četiri godine kako biste pratili promjene i na vrijeme reagirali.
Brojevi iz izvješća pokazuju stanje. Što s njima učiniti, koliko, čega i kada dodati, pitanje je gnojidbene preporuke, koju izrađujemo prema vašoj kulturi i planiranom prinosu.
Trebate analizu tla za svoju parcelu?
U našem laboratoriju provodimo analizu svih pokazatelja spomenutih u ovom članku te na temelju rezultata izrađujemo gnojidbenu preporuku prilagođenu Vašoj kulturi i planiranom prinosu.
Javite nam se na +385 99 390 5325 ili ispunite obrazac za narudžbu, rado ćemo vam pomoći i oko uzimanja uzorka.
-
Prethodna objava
Što vam govori analiza tla? -
Sljedeća objava
Analiza tla prvi je korak do većeg prinosa
